Koje podatke o trčanju pratiti?
Ako trčanje mjeriš uz pomoć neke aplikacije za trčanje ili sata, vjerojatno ti se dogodilo da odjednom imaš problem s podacima. Odjednom se pojavljuje gomila podataka te naravno da si moraš postaviti pitanje (pogotovo ako si početnik) koji podatak ti je bitan da ga pratiš da bi s vremenom vidio svoj napredak.
Ako ćemo biti iskreni, onda vam iz vlastitog iskustva mogu reći da 80% podataka koji se mjere tijekom neke sportske aktivnosti nećete nikada koristiti. Ovo što sam sada izjavio naravno ne mora biti točno, ali barem je tako slučaj kod mene. No idemo ispočetka, na primjeru Garmin Fenix 3 sata i Garmin Connect aplikacije.
Garmin Connect aplikacija je vjerojatno poznata svima vlasnicima Garmin satova za trčanje. Ja je koristim kao “Hub” gdje se skupljaju moji podaci o trčanju koji se kasnije automatski sinkroniziraju dalje na servise kao što su Strava, Runtastic ili Nike+. Spomenuti servisi osim što imaju mobilne aplikacije imaju i milijune korisnika koji međusobno komuniciraju. Ako ste vlasnik Forerunner ili Fenix linije sata (ovisno o modelu), onda u aplikaciji možete pronaći sljedeće podatke.
Pace
- Avg Pace (*)
- Avg Moving Pace
- Best Pace
Speed
- Avg Speed
- Avg Moving Speed
- Max Speed
Timing
- Total Time (*)
- Moving Time
- Elapsed Time
Heart Rate
- Avg Heart Rate (*)
- Max Heart Rate
Training Effect
- Aerobic
Running Dynamics
- Avg Run Cadence
- Max Run Cadence
- Avg Stride Length
- Avg Vertical Ratio
- Avg Vertical Oscillation
- Avg GB Time Balance
- Avg Ground Contact Time
Elevation
- Elevation Gain
- Elevation Loss
- Min Elevation
- Max Elevation
Calories
- Calories
Temperature
- Air Temperature
- Avg Temperature
- Min Temperature
- Max Temperature
Ako se malo bolje vidi ovaj popis podataka, može se uočiti da sam označio (*) samo tri podatka — Avg Pace, Total Time i Avg Heart Rate. Označeni podaci su mi uz dužinu jedino bitni te meni trkaču amateru sasvim dovoljni da na temelju njih mogu pratiti napredak ili pad forme. Prije nego što detaljnije objasnim zašto je tako, čemu onda svi ostali podaci? Vrlo kratak odgovor bi bio da je minijaturizacijom tehnološki moguće u mali uređaj ugraditi razne senzore i magična riječ “marketing”. Što uređaj ima više senzora i može više toga mjeriti je u pravilu i skuplji.
Distance / Total time (Dužina / Ukupno vrijeme)
Mislim da ovdje ne treba nešto posebno objašnjavati o kojim se podacima radi. Koliko smo daleko otrčali te koliko nam je trebalo vremena da to napravimo. Ako redovito trčimo istu dužinu, ukupno vrijeme će nam uvijek biti drugačije jer ovisi o puno faktora. Prije svega da li ruta imamo puno uzbrdica/nizbrdica. Jedan od bitnih faktora je i to kako se mi osjećamo prilikom trčanja. Kako redovito trčim istu rutu (5k), da bi je prešao, treba mi od 24 do 26 minuta. Ako se loše osjećam, trčanje će biti sporije i obrnuto.
Average pace (Prosječan tempo)
Da bi forma uvijek ostala na nivou, treba prije svega redovito trenirati, ali i pratiti prilikom trčanja prosječan tempo. To je pogotovo bitno prilikom priprema i dok se držimo plana treninga. Svaki trkač bi trebao znati (barem od prilike) svoj prosječni tempo prilikom sporijeg i bržeg trčanje jer svaki plan treninga se sastoji od kombinacija tempa (npr. fartlek). U početku je teško držati i znati točno prosječan tempo, ali s vremenom se nauči i zna koliko jako trebaš trčati da bi recimo imali tempo 5:00 min/km. Ako znamo svoj prosjek onda možemo od prilike znati koliko će nam vremenski trebati da završimo neku rutu ili utrku.
Average heart rate (Prosječni otkucaji srca)
Kako se monitori za praćenje otkucaja srca sve više ugrađuju u uređaje, postalo je pod normalno pratiti otkucaje srca tijekom trčanja. Ovaj podatak isto nije od presudne važnosti, ali praćenjem otkucaja srca možemo znati u kojoj zoni trčimo (npr. aerobna) i kada nam je maksimalno opterećenje. Isto treba znati da i otkucaji srca variraju i ovise o tome kako se osjećamo te da li smo umorni. Meni recimo najviše odgovara kada mi je prosjek otkucaja tijekom trčanja negdje između 140–155 BPM.
